U Srbiji po poslednjem popisu stanovništva (2011) žive 1824 osobe koje se po nacionalnosti izjašnjavaju kao Česi (Čehinje).
Od tog broja u Beogradu živi 307 Čeha i Čehinja, što beograd čini 2. najvećim mestom po broju Čeha u Republici Srbiji.

Česi u Srbiji imaju formiran svoj nacionaklni savet. Njegovo sedište je u mestu Bela Crkva, a dva člana trenutnog saziva su iz Beograda i članovi su našeg udruženja a to su Milan Fürst i Jozef Irović (dok su svi ostali sa područja opštine Bela Crkva).
Istorija: Nacionalni savet formiran je prvi put 2010 godine (2010-2014), nakon čega je drugi saziv bio 2014-2018. a treći od 2018. godine. U prva dva saziva bio je po jedan član iz Beograda (oba puta ujedno predsednik našeg udruženja), dok su ostali članovi bili iz Bele Crkve (i Vršca – u drugom sazivu).

Češki jezik se u sistemu javnog školstva u Republici Srbiji izučava na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (kao strani jezik), dok se u (za sada samo) 4 osnovne škole uči kao manjinski jezik u okviru predmeta Češki jezik sa elementima nacionalne kulture. U pitanju su 3 osnovne škole u opštini Bela Crkva i 1 u opštini Kovin u kojima predaju 2 nastavnice.
U Beogradu Česi takođe imaju pravo da im deca uče češki jezik u državnim osnovnim školama, ali za sada, na žalost, kod roditelja nije postojalo dovoljno interesovanje za ovo. Sve osnovne škole u Republici Srbiji dužne su da krajem godine (za đake 1. razreda osnovnih početkom) svake školske godine anketiraju roditelje da li žele da im deca uče ovaj predmet.
Naše udruženje nastoji da okupi decu beogradskih Čeha tako što je pri udruženju organizovao kurs češkoj jezika za decu, a intencija nam je da kada bude dovoljno polaznika, zatražimo da se nastava sprovodi u javnim osnovnim školama.
Istorija: Nastava češkog jezika u javnim školama u Republici Srbiji postepeno je ukinuta tokom 1970-tih godina (u beogradskoj češkoj osnovnoj školi u beogradskom Češkom domu, je poslednja školska godina bila 1959/1960), da bi u južnom Banatu bila obnovljena 2010. godine. Ovaj period od 30-40 godina bez formalne nastave maternjeg jezika snažno se odrazio na poszavanje maternjeg jezika kod pripadnika češke manjine u Srbiji.

Formalno je češki jezik u službenoj upotrebi u opštini Bela Crkva, gde Češi čine srazmerno najveći udeo u ukupnom stanivništu. To bi trebalo da znači da se svi javno istaknuti natpisi, sva obaveštenja, svi znaci, uklj. toponime (nazivi mesta, ulica, reka…) ispisuju i na češkom jeziku, kao i da se svi postupci pred organima javne vlasti mogu voditi i na češkom jeziku.
Česi, pripadnici nacionalne manjine u Republici Srbiji, na celom području Republike Srbije imaju pravo da

Formalno je češki jezik u službenoj upotrebi u opštini Bela Crkva, gde Češi čine srazmerno najveći udeo u ukupnom stanivništu (4,56%). To bi trebalo da znači da se svi javno istaknuti natpisi, sva obaveštenja, svi znaci, uklj. toponime (nazivi mesta, ulica, reka…) ispisuju i na češkom jeziku, kao i da se svi postupci pred organima javne vlasti mogu voditi i na češkom jeziku.
Česi, pripadnici nacionalne manjine u Republici Srbiji, i u drugom delovima zemlje, tj. na celom području Republike Srbije (barem formalno) imaju pravo:
1) da svoje ime koriste na češkom jeziku prema češkom pravopisu (tj. bez obzira i iako je formular ili prateći tekst ispisan na srpskom jeziku, bilo kojim pismom), tj. na latinici, bez obzira da li njihovo ima sadrži ili ne specifične češke simbole ili slova koja se ne koriste u srpskom jezku (á, é, í, ó, ú, ů. ý, y, x, q, ě, ň, ř…) u svim javnim evidencijama, registrima, u ličnim dokumentima (lička karta, vozačka dozvola, saobraćajna dozvola, zdravstvena knjižica, računi za usluge….)
2) da sa organima javne vlasti komuniciraju na češkom jeziku
Naše udruženje sprovelo je 2017/2018 projekat Unapređenje jezičkih prava u Opštini Bela Crkva, čiji izlaz je priručnik o jezičkim pravima nacionalnih manjina u Republici Srbiji.